Na otvaranju radionice govorili su i direktor Misije USAID u BiH Allan Reed, voditeljica Ureda Vijeća Evrope u BiH Mary Ann Hennessey, Danuta Moon, predsjedavajući parlamentarne Komisije za ravnopravnost spolova Niko Lozančić i Igor Gaon.

Prema riječima ministra Halilovića, u Ustav BiH je ugrađena ravnopravnost spolova, na dražvnom nivou postoji Zakon o ravnopravnosti spolova, entiteti (Federacija BiH i Republika Srpska) imaju zakone o zaštiti od nasilja, porodične zakone, krivične zakone.

“Bosna i Hercegovina ima Gender akcioni plan, Strategiju prevencije i borbe protiv nasilja u porodici, entiteti su usvojili strategije borbe protiv nasilja u porodici, a na državnom nivou je izrađen Akcioni plan za implementaciju UN Rezolucije 1325”, kazao je ministar Halilović i dodao da je BiH potpisnica niza međunarodnih dokumenata, koji se odnose na ravnopravnost spolova.

„Zakonska regulativa koja uređuje oblast ravnopravnog učešća žena i muškaraca na pozicijama donošenja odluka nije u potpunosti usklađena sa Zakonom o ravnopravnosti spolova u BiH. To se najbolje očituje na primjeru Izbornog zakona BiH“, rekao je ministar Halilović.

Prema njegovim riječima, kao jednu od mjera za povećanje broja žena u zakonodavnim tijelima Parlamentarna skupština BiH je, na prijedlog Agencije za ravnopravnost spolova BiH, donijela Zakon o izmjenama Zakona o finansiranju političkih partija kojim se propisuje da se 10 posto od ukupnog iznosa namijenjenog za finansiranje političkih partija raspoređuje parlamentarnim grupama srazmjerno broju poslaničkih mjesta koja pripadaju manje zastupljenom spolu.

„Veliku prepreku ravnopravnoj zastupljenosti žena u političkom životu predstavlja nedovoljna podrška političkih partija ženama-članicama u kreiranju političkih programa i političkoj afirmaciji. Samo manji broj političkih stranaka je u svojim aktima definirao svoje obaveze u cilju postizanja jednakosti i ravnopravnosti spolova u praksi“, kazao je ministar Halilović i dodao da su žene zastupljene u malim procentima i kao članice kantonalnih vlada, direktorice institucija od značaja, članice odbora i komisija i nadzornih ili upravnih odbora u javnim kompanijama.

Kao ilustraciju nedovoljne zastupljenosti žena na mjestima političkog odlučivanja ministar Halilović je, između ostalog, naveo rezultate općih izbora 2010. godine.

„Na kandidacijskim listama političkih subjekata u odnosu na dva ranija izborna ciklusa 2006. i 2002. godine pojavio se najveći broj žena - kandidatkinja. Rezultati izbora 2010. godine pokazuju: u Predsjedništvu BiH nema žena, u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH je 19 posto, u Narodnoj skupštini RS je 22 posto žena, u Zastupničkom domu Parlamenta Federacije BiH ima 17,3 posto žena. Predsjednici i potpredsjednici entiteta su muškarci, u Vladi Federacije od 16 ministarskih mjesta samo je jedna ministrica, a u Republici Srpskoj od 16 ministarskih mjesta pet su ministrice“, kazao je ministar Halilović.

On je, kao značajan korak naprijed u afirmaciji žena naveo donošenje Akcionog plana za implementaciju UN Rezolucije 1325 u BiH kojim je poseban naglasak stavljen na provođenje aktivnosti koje su usmjerene na učešće žena u javnom i političkom životu i to kroz političku participaciju žena, učešće žena u policiji i vojsci i učešće žena u mirovnim misijama.

Kabinet ministra