U okviru aktivnosti dvodnevne konferencije Savjeta Evrope “Sloboda izražavanja – još uvijek preduvjet za demokratiju”, koja je održana u Strazburu, zamjenik ministrice za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine Predrag Jović, prvog dana konferencije razgovarao je sa komesarom za ljudska prava Savjeta Evrope Nilsom Muižnieksom i generalnim sekretarom Savjeta Evrope Torbjornom Jaglandom.

Jović je istakao da BiH predsjedavanje Savjetom Evrope smatra za veliku čast, ali i odgovornost, naglašavajući značaj predstavljanja Akcionog plana Savjeta Evrope za BiH (2015-2017) u maju ove godine.

Na sastanku je razgovarano i o narednim aktivnostima predsjedavanja BiH koji se odnose na potpisivanje Dodatnog Protokola na Konvenciju Savjeta Evrope o prevenciji terorizma, koja će se održati u Rigi 23. oktobra, kao i Konferenciju na visokom nivou o temi religiozne dimenzije interkulturalnog dijaloga planirane za 2. i 3. novembar u Sarajevu.

Zamjenik ministrice Jović je naglasio da BiH pridaje veliki značaj Savjetu Evrope te da su u vrijeme aktuelnih dešavanja (migrantske krize, sukoba u Ukrajini, terorističkih napada, rasta islamofobije i antisemitizma te porasta kršenja ljudskih prava) Savjet Evrope i njegove vrijednosti, više nego ikada potrebni na ovom kontinentu.

Drugog dana tematske konferencije, Jović je govorio o slobodi govora i izražavanja u BiH, te istakao da Bosna i Hercegovina ozbiljno razmatra inicijativu za izmjene krivičnog zakonodavstva radi povećanja nivoa zaštite prava na slobodu izražavanja te da inkorporira napad na novinare kao posebno krivično djelo, s ciljem razvoja modernog i demokratskog društva zasnovanog na zakonu.

Jović je naveo kako trenutno zakonodavstvo u BiH ne tretira napad na novinare kao posebno krivično djelo.

Prikupljanje statističkih podataka u BiH o prosekuciji krivičnih djela zasnovano je na njihovim imenima i brojevima, kako je predviđeno zakonom. Zbog tih okolnosti nema dostupnih podataka o krivičnim djelima u kojima su oštećene osobe angažirane u novinarskoj profesiji.

Međutim, analiziranjem podataka Linije za pomoć novinarima, može se zaključiti da je pravo na slobodu mišljenja i izražavanja u BiH, koje je zagarantirano međunarodnim ugovorima, kompromitirano u određenom stepenu koji ne doprinosi razvoju BiH kao demokratskog društva, upozorio je zamjenik ministrice Jović.

Imajući sve to na umu, a naročito opservacije i preporuke međunarodnih tijela kao što su Komitet UN-a za eliminaciju rasne diskriminacije, Komiteta UN-a za ljudska prava i Vijeća UN-a za ljudska prava, BiH ozbiljno razmatra inicijativu za izmjene krivičnog zakonodavstva s ciljem povećanja nivoa zaštite prava na slobodu izražavanja te da inkorporira napad na novinare kao posebno krivično djelo, radi razvoja modernog i demokratskog društva zasnovanog na zakonu - zaključio je Jović.

Dvodnevna konferencija u Strasbourgu završena je obraćanjem generalnog direktora Direktorata Savjeta Evrope za ljudska prava i vladavinu prava Philippea Boillata.