Međunarodni dan žena je prilika da istaknemo politička, ekonomska i socijalna dostignuća žena, kao i da se podsjetimo na sve žene u historiji koje su revolucionarnom borbom izborile prava koja danas živimo. Tu, prije svega, mislim na pravo na obrazovanje, pravo na zdravstvenu zaštitu, pravo na rad i bolje radne uslove, pravo na dostojanstven život i pravo glasa. 

Bosna i Hercegovina se može pohvaliti napretkom kada je u pitanju zaokruživanje zakonodavnog i institucionalnog okvira kao i donošenjem odgovarajućih strategija i politika za ravnopravnost spolova, što se pokazalo adekvatnim u zahtjevima Evropske komisije dostavljenim kroz upitnik Evropske komisije.

Ženama u mandatu 2014 – 2018. godine nakon Općih izbora iz 2014. godine na svim niovima vlasti u BiH, dodijeljene su pozicije u ministarstvima koja se tiču finansija, odbrane, pravosuđa, pravde i uprave, obrazovanja, rada i socijalne politike, ekologije, prostornog uređenja, porodice, ljudskih prava. Lokalni izbori održani 2016. doveli su do blagog povećanja učešća žena u izvršnoj i zakonodavnoj vlasti na lokalnom nivou, ali taj napredak je daleko od očekivanog.

U oblasti rada, zapošljavanja i pristupa ekonomskim resursima učinjen je napredak u izmjenama određenih zakonskih rješenja kada je riječ o zaštiti materinstva i roditeljstva i preciziranju zabrane otkaza ugovora o radu. Ali, Bosna i Hercegovin i dalje ima najmanju stopu žena koje su aktivne na tržištu rada dok poseban problem ostaje neujednačenost isplata naknada za porodilje.

Izrađeni su resursni paketi za podršku žrtvama rodno-zasnovanog nasilja u zdravstvenom sektoru u FBiH i RS koji uključuju i postupanje sa žrtvama koje su preživjele seksualno zlostavljanje i silovanje tokom rata. I dalje ne postoje sistemska rješenja za finansiranje sigurnih kuća, ali kao prelazno rješenje Ministarstvo rada i socijalne politike FBiH izdvaja godišnje 180.000 KM za smještaj žrtava u šest sigurnih kuća u FBiH.

Ostaje izazov raditi na ujednačavanju socijalne zaštite ranjivih grupa stanovništva, kao što su osobe s invaliditetom, povratnici i raseljene osobe, romska populacija, samohrane majke te posebno žrtve seksualnog nasilja tokom rata.

Zahvaljujući samo dodatnim sredstvima Finansijskog mehanizma za provedbu Gender akcionog plana BiH, 268 poduzetnica je dobilo start-up sredstva, više od 300 žena je prekvalificirano i obučeno za samozapošljavanje, 41 žena je zaposlena kao njegovateljica, 1.789 učenika i 347 nastavnika su upoznati sa temom nasilja u porodici, 100 profesionalaca u centrima za socijalni rad je obučeno za rad sa počiniocima nasilja u porodici, 700 mladića sudjelovalo je u promotivnim aktivnostima u vezi sa nasiljem u porodici...

Kroz provedbu Akcionog plana za provedbu UN Rezolucije 1325 „Žene, mir, sigurnost“ postignut je porast broja žena na mjestima donošenja odluka u sektorima odbrane i sigurnosti. U policijskim snagama je tako postotak žena dosegao 7,5% dok je u 2016. godini u Ministarstvu sigurnosti BiH omjer žena u policijskim mirovnim misijama povećan sa oko 24% na 30%.

U brojnim oblastima ostvaren je napredak ali je istovremeno potrebno uložiti dodatne napore kako bi nastavili sa pozitivnim trendovima. Ne postoje brza rješenja za neravnopravnost spolova i ciljevi ravnopravnosti spolova zahtijevaju dugoročno djelovanje svih institucija vlasti, ali i nevladinog sektora.

- Samo zajedničkim djelovanjem i partnerstvom državnih institucija, nevladinih i međunarodnih organizacija mogu se postići bolji rezultati u ostvarivanju ravnopravnosti spolova i osnaživanju žena. Tako se gradi društvo jednakih šansi, a rodna ravnopravnost temelj je svih ostalih ravnopravnosti u civiliziranom društvu 21. stoljeća, naglasila je ministrica za ljudska prava i izbjeglice BiH Semiha Borovac.