Dan 11. juli 1995. godine jedan je od najmračnijih dana novije historije. Ovo je 11. jula u Njujorku tokom sastanka sa ministricom za ljudska prava i izbjeglice BiH Semihom Borovac istaknuo Adam Dieng, specijalni savjetnik generalnog sekretara Ujedinjenih nacija za prevenciju genocida. 

- Ono što se dogodilo u Srebrenici nikad ne smijemo zaboraviti. Počinjen je genocid, koji je potvrđen i na najvišim međunarodim sudskim instancama odnosno u Haškom tribunalu i Međunarodnom sudu pravde u Hagu. Taj zločin ne treba nazivati tragedijom, masakrom i slično, nego njegovim pravim imenom - zločinom genocida u kojem su ubijeni ljudi samo zbog svog identiteta – poručio je Dieng. 

I ovom prilikom Dieng je naglasio razočarenje i ljutnju zbog ruskog veta na prijedlog rezolucije o Srebrenici iz 2015. godine, čime je spriječeno da se 11. juli u UN-u obilježava kao dan sjećanja na žrtve srebreničkog genocida.

Dieng i ministrica Borovac su zajedno izrazili zabrinutost zbog sve učestalijih pokušaja negiranja i minimiziranja genocida u Srebrenici naglasivši kako je neophodno zakonskom regulativom to definirati kao krivično djelo sa jasnim kaznenim odredbama, po uzoru na praksu Evropske unije i svijeta. 

- Pijetet prema bilo kojoj žrtvi se ne može izražavati negiranjem ili minimiziranjem bilo koje druge žrtve. Potrebno je da se odmaknemo od onih koji javno poriču ili slave zločince kao heroje. Potrebno nam je više dijaloga, međusobnog razumijevanja i samokritičkog preispitivanja vlastitih stavova u cilju izgradnje svjetlije budućnosti svih nas u BiH kako se više nikada i nikome ne bi ponovila Srebrenica – navela je Borovac uručivši Diengu Cvijet Srebrenice.

Istog dana ministrica Borovac se sastala i sa specijalnom predstavnicom generalnog sekretara UN-a za prevenciju seksualnog nasilja u konfliktima Pramilom Patten. Ona je izrazila zadovoljstvo vidljivim rezultatima Zajedničkog projekta UN-a „Traženje zaštite, podrške i pravde za preživjele žrtve seksualnog nasilja tokom sukoba u BiH“. 

Zajednički je zaključeno kako je potrebno i dalje raditi, a posebno na planu ekomoskog osnaživanja preživjelih žrtava, unapređenju usluga besplatne pravne pomoći te ujednačavanja pristupa pravdi, zdravstvenoj i psihosocijalnoj pomoći. 

Na oba sastanka, kojima je prisustvovao i šef Stalne misije BiH pri UN-u ambasador Miloš Vukašinović, istaknuto je kako su od historijskog značaja za Bosnu i Hercegovinu posljednja dešavanja koja se ogledaju u usvajanju Platforme za mir u Vijeću ministara BiH, odluci vjerskih lidera da zajednički obiđu stratišta i odaju počast žrtvama sve četiri konfesije te posebno nedavno potpisanoj Deklaraciji Međureligijskog vijeća o suzbijanju stigmatizacije osoba koje su preživjele seksualno nasilje u ratu u BiH.

Ministrica Borovac je u sjedištu UN-a potpisala Treći protokol na Konvenciju o pravima djeteta kojim se omogućava djeci odnosno njihovim starateljima da podnose pritužbe zbog povrede njihovih prava direktno Komitetu UN-a za prava djeteta. Komitet odlučuje po predstavkama gdje domaće zakonodavstvo nije osiguralo adekvatnu zaštitu prava zagarantiranih Konvencijom i protokolima koji se odnose na uključivanje djece u oružane sukobe, odnosno na prodaju djece, dječiju prostituciju i dječiju pornografiju.