Ministrica za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine Semiha Borovac osudila je okupljanje pripadnika takozvanog „Ravnogorskog četničkog pokreta“ u Višegradu te pozvala na odlučnu reakciju u cilju kažnjavanja organizatora i sudionika skupa zbog širenja nacionalne i vjerske mržnje i netrpeljivosti te uvođenje u krivično zakonodavstvo kažnjavanje govora mržnje kao i zabranu djelovanja fašističkih i neofašističkih organizacija po uzoru na civilizirane zemlje Evrope i svijeta. 

Okupljanje pripadnika tzv. „Ravnogorskog četničkog pokreta“ u Višegradu s ciljem slanja poruka mržnje i najava novih pokolja, povratnike u taj dio naše zemlje podsjeća na najcrnje dane historije koje su ispisali sljedbenici četničke zločinačke ideologije tokom Drugog svjetskog rata te agresije na Bosnu i Hercegovinu.

Riječ je o organiziranom zastrašivanju povratnika širenjem nacionalne i vjerske mržnje i netrpeljivosti u bosanskohercegovačkom entitetu Republika Srpska, a što je rezultat višegodišnje prakse veličanja ratnih zločinaca i negiranja zločina počinjenih nad Bošnjacima uključujući i zločin genocida koji je presuđen pred Haškim tribunalom i Međunarodnim sudom pravde u Hagu.

Posebno zabrinjava odsustvo svijesti i empatije prema povratnicima, odnosno porodicama žrtava koje još čekaju procesuiranje brojnih ratnih zločina počev od zarobljavanja, ubistava, silovanja kao i žive lomače za više od 140 Bošnjaka u Pionirskoj ulici u naselju Bikavac za čijim posmrtnim ostacima se i danas traga. Za navedene zločine dokazana je krivica Milana i Sredoja Lukića koji su zbog istrebljenja, ubistva, okrutnog i nehumanog postupanja osuđeni na doživotnu, odnosno kaznu zatvora od 27 godina.

Četnička orgijanja sa najavom novih zločina poziv su na odlučnu reakciju civiliziranog svijeta, sigurnosno-obavještajnih i pravosudnih institucija kao i međunarodne zajednice koja ne smije ostati samo na nivou javne reakcije i osude. 

Krajnje je vrijeme da se ozbiljno shvati višegodišnje insistiranje Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice da se u Krivični zakon Bosne i Hercegovine unesu odredbe kojim se kažnjava govor mržnje te zabranjuje djelovanje fašističkih i neofašističkih organizacija. 

Jer, društva u kojima se tolerira pojava govora mržnje i djelovanje fašističkih i neofašističkih organizacija nisu zaštićena, slobodna  i demokratska. Stvaranje dojma da je poticanje društvenog prezira, prenošenje negativnih stereotipa, diskriminacija, neprijateljstva i izazivanje straha prihvatljivo – pa i poželjno ili čak patriotsko ponašanje – znak je dubokih društvenih problema protiv kojih se moramo boriti.

Sa aspekta zaštite ljudskih prava, bitno je naglasiti kako je sprječavanje govora mržnje, okupljanja i udruživanja fašističkih i neofašističkih pokreta, u cilju stigmatizacije pojedinih društvenih grupa jedan od opravdanih razloga za ograničavanje slobode javnog izražavanja i razlog za reakciju svih društvenih grupa.

Toleriranje ili odobravanje ovakvih retrogradnih pojava ugrožava sigurnost ne samo povratnika nego svih građana Bosne i Hercegovine, ali i regiona, zbog čega organizatori i sudionici moraju biti kažnjeni, a ovakva besprizorna okupljanja zabranjena. 

Djelovanje ka tom cilju zahtjeva predan angažman svih aktera – vladinih i nevladinih institucija i međunarodnih organizacija koje baštine vrijednosti ljudskih prava, antifašizma i demokratije u kojima nema mjesta civilizacijski poraženim i odbačenim ideologijama.