Na međunarodni dan izbjeglica prisjetimo se da je tokom rata koji je otpočeo u proljeće 1992, više od  polovine predratnog domicilnog stanovništva prinudno napustilo svoje domove u Bosni i Hercegovini.

Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice procjenjuje da i danas, gotovo dva desetljeća nakon prestanka sukoba, izvan Bosne i Hercegovine trenutno boravi još oko 400.000 osoba, od oko 1,2 miliuna bosanskohercegovačkih državljana koji potražili su izbjegličku zaštitu u preko 100 zemalja širom svjeta. Najveći broj njih se integrirao u zemljama prihvata, a procjenjuje se da blizu 80.000 izbjeglica iz BiH još uvijek treba trajna rješenja. Istovremeno, oko 100.000 osoba još je uvijek u statusu interno raseljenih osoba, što Bosnu i Hercegovinu čini jednu od zemalja sa najvećim izbjegličko-raseljeničkim problemom u Evropi.

Pored toga, Bosna i Hercegovina je prihvatila i brine o tisućama izbjeglica, uglavnom iz susjednih zemalja u regiji.

Iako su ogromni napori koje poduzima vlada Bosne i Hercegovine na svim nivoima, uz veliki doprinos međunarodne zajednice, nesumnjivo donijeli stvarne i značajne rezultate, preostali su brojni izazovi na planu osiguranja pristupa pravima zagarantiranim međunarodnim i domaćim pravnim okvirom:

- Najveći broj izbjeglih i raseljenih osoba i dalje se ne mogu vratiti zato što njihova prijeratna imovina još uvijek nije obnovljena ili zato što u njihovim mjestima povratka teren nije očišćen od mina, nema osnovne infrastukture, oskudnih mogućnosti za zapošljavanje i dr;

- Mnogobrojne osobe koje prije rata nisu posjedovale nikakvu imovinu, nisu ni imale priliku da iskoriste neki projekt koji bi njima i njihovim obiteljima omogućio iznalaženje trajnog rješenja kroz rekonstrukciju, mjere održivosti i dr.; 

- Istovremeno, mnogobrojni povratnici koji su se do sada vratili suočavaju se sa teškom socijalnom situacijom koja ugrožava mogućnost njihovog opstanka u mjestima povratka;

- Ekonomske prilike su i dalje vrlo oskudne, često nedostaje infrastruktura, uključujući električnu energiju, a njihov pristup pravima i uslugama kao što su zdravstvena zaštita, školstvo, socijalna zaštita i mirovine, ograničen je zbog različitih razloga;

- U nekim slučajevima, primarnu poteškoću povratku predstavlja izmijenjeno socijalno okružje u kome se nalaze povratnici i raseljene osobe, naročito mladi koji tragaju za mogućnostima za višim obrazovanjem i upošljavanjem, a naročitu poteškoću predstavlja nemogućnost zadržavanja stečenih prava u mjestima raseljenja, uključujući i prava koja se ne mogu prenijeti po povratku, a  stečena su u zemljama privremenog prihvata.

Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice poduzima brojne inicijative u pravcu osiguranja sredstava za suštinsko zatvaranje izbjegličko-raseljeničkog poglavlja u narednih pet godina, jer predanost dobrobiti izbjeglica, interno raseljenih osoba i povratnika u Bosni i Hercegovini nije samo humanitarne prirode i cjelovita provedba Sporazuma o izbjeglicama i raseljenim osobama i dalje ostaje suštinsko pitanje kao jedan od preduslova trajne stabilnosti i mira, ne samo u zemlji, nego i čitavoj regiji.