Komisija za ostvarivanje ravnopravnosti spolova Predstavničkog doma PSBiH je, u okviru konferencije ove godine  treći put dodjelila nagrade i priznanja prvakinjama i prvacima rodne ravnopravnosti, a dobitnici su novinarka Dženita Zirdum i  načelnik opštine Prnjavor  Siniša Gatarić.

Govor ministrice Borovac povodom 8. marta – Međunarodnog dana žena:

Prije nego što kažem nekoliko riječi o značaju obilježavanja ovog datuma, dozvolite mi da svim Bosankama i Hercegovkama čestitam Dan žena sa porukom da uvijek budu svjesne vlastitih kvaliteta i mogućnosti i uvijek spremne da se na jednakim osnovama bore za aktivniji angažman žene u svim sferama života.

Današnji dan bi trebalo iskoristiti kao priliku da razmotrimo koliko smo daleko otišli u naporima da se postigne rodna ravnopravnost. Stoga, ova konferencija predstavlja značajnu priliku da govorimo o partnerstvu u dosadašnjim rezultatima i narednim koracima u ostvarivanju ravnopravnosti spolova u BiH.

Položaj žena u Bosni i Hercegovini prije svega može se posmatrati kroz implementaciju niza međunarodnih dokumenata, politika i zakona u kojima su sadržane odredbe za sprječavanje diskriminacije žena.

Ustavni i zakonski okvir BiH uglavnom je usklađen sa međunarodnim standardima. No, činjenica je da implementacija međunarodnih standarda zaostaje jer, pored nedostatka sredstava, a nerijetko i kapaciteta, često smo svjedoci djelimičnog ili potpunog izostanka provedbe ustavnih i zakonskih rješenja koja tretiraju pitanje rodne ravnopravnosti.

Bosna i Hercegovina napravila je ozbiljne korake u razvijanju institucionalnih mehanizama za rodno osviještenu politiku na svim nivoima izvršne vlasti. Na državnom nivou postoje Komisija za ostvarivanje ravnopravnosti spolova Parlamentarne skupštine BiH i Agencija za ravnopravnost spolova Ministarstva, na entiteskom Komisija za ostvarivanje ravnopravnosti spolova FBiH i Odbor jednakih mogućnosti Narodne skupštine RS, a na kantonalnom i opštinskom nivou tu funkciju ispunjavaju lokalne komisije za ravnopravnost spolova.

O značaju rodne ravnopravnosti govori i to da je Evropska komisija naglasila prisustvo rodne ravnopravnosti kao sistemske teme u agendi političkog dijaloga sa zemljama partnerima i neće se baviti samo građanskim i političkim, već i ekonomskim, socijalnim, kulturnim i pravima iz oblasti zapošljavanja, dakle svim temama koje su relevantne za osnaživanje žena.

U oblasti ravnopravnosti spolova, u Bosni i Hercegovini postoje trendovi koji i dalje zabrinjavaju, kao što je nepovoljan ekonomski i socijalni status žena i nizak stepen njihovog učešća u političkom i javnom životu.

Žene su manje zastupljene u zakonodavnoj i izvršnoj vlasti BiH. Nakon Općih izbora 2014. godine, učešće žena u zakonodavnoj vlasti na svim nivoima iznosi oko 20 posto, a u izvršnoj oko 22 posto. Uprkos  postignutom  napretku u prevazilaženju rodnih razlika u obrazovanju, i dalje postoje značajne razlike u učešću na tržištu rada i zapošljavanju u korist muškaraca. Iako čine više od polovine radno sposobnog stanovništva u BiH, prema podacima iz Ankete o radnoj snazi 2015 Agencije za statistiku BiH, žene čine i svega trećinu od ukupno zaposlenih (37,3%) i najveći dio neaktivne populacije - od čak 60 posto.

Muškarci i žene imaju nejednake prilike na tržištu rada, i često imaju različit tretman iako postoji zakon o zabrani  takve  diferencijacije. Žene na porodiljskom odstustvu ne dobijaju jednake naknade u svim dijelovima zemlje.

Pripadnice osjetljivih grupa kao što su Romkinje, žene sa invaliditetom su višestruko diskriminisane i nemaju adekvatan pristup zdravstvenoj i socijalnoj zaštiti, zaposlenju i odgovarajućim uslugama. Žene civilne žrtve rata u BiH su posebno ranjiva i socijalno isključena grupa i još nisu ostvarile svoja prava. Nedostatak mjerа zа otklаnjаnje sistemаtske stigmаtizаcije sа kojom se suočаvаju sputаvа njihov pristup prаvdi i ponovnoj integrаciji u društvo.

Nasilje u porodici, kao jedan od najvećih izazova bosanskohercegovačkog društva, je problem koji je prepoznat kao društveni, a ne više privatni problem. Međutim, i pored sveobuhvatnog zakonskog okvira koji je na snazi, analize i istraživanja i dalje ukazuju na veliku rаsprostrаnjenosti ovog oblika nаsiljа.

Ratificiranjem Konvencije Vijeća Evrope o prevenciji i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici, naša država se obavezala na poduzimanje efikasnijih zakonodavnih i drugih mjera radi osiguranja pravnog, institucionalnog i organizacionog okvira za prevenciju nasilja nad ženama, zaštitu žrtava nasilja te kažnjavanje počinitelja nasilja.

Nažalost, djevojčice i žene su i dalje često izložene ozbiljnim oblicima nasilja kao što su nasilje u porodičnim i partnerskim odnosima, seksualno uznemiravanje, silovanje i proganjanje. Podaci pokazuju da je skoro svaka druga žena u našoj zemlji tokom života barem jednom bila izložena nekoj vrsti nasilja.

No, činjenica je da je u proteklim godinama učinjeno mnogo napora da standardi ravnopravnosti spolova postanu dio zakonodavstva, strategija i javnih politika, kao i praksi institucija i organizacija u BiH. Uspostavljena je i u kontinuitetu razvijana saradnja i partnerstvo sa institucijama na svim nivoima vlasti, saradnja sa nevladinim i drugim organizacijama koje se bave ljudskim pravima žena. Veliki doprinos tom procesu ostvaren je kroz uspostavu Finansijskog mehanizma za implementaciju Gender akcionog plana BiH, koji je finansirala grupa donatora: švedska SIDA, austrijska ADA i švicarski SDC.

U našem dosadašnjem radu značajan partner Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice su Komisija za ostvarivanje ravnopravnosti spolova i Zajednička komisija za ljudska prava Parlamentarne skupštine BiH s kojim imamo uspješnu i aktivnu saradnju. Agencija za ravnopravnost sposlova Ministarstva također našla je pouzdane partnere u entitetskim džender centrima te brojnim nevladinim organizacijama koje su naša produžena ruka na terenu.

Ta partnerstva su garant da će pitanje rodne ravnopravnosti, odnosno da ustavo i zakonima zagarantirana rodna ravnopravnost u Bosni i Hercetgovini neće ostati mrtvo slovo na papiru. Samo zajedničkim djelovanjem i partnerstvom državnih institucija, nevladinih i međunarodnih organizacija mogu se postići bolji rezultati u ostvarivanju ravnopravnosti spolova i osnaživanju žena. Tako se gradi društvo jednakih šansi, a rodna ravnopravnost temelj je svih ostalih ravnopravnosti u civiliziranom društvu 21. stoljeća.

Hvala Vam na pažnji.