Povodom sve češćih uvredljivih poruka i govora mržnje u javnom i informativnom prostoru u BiH, ministrica za ljudska prava i izbjeglice BiH, Semiha Borovac uputila je reagiranje u kojem najoštrije osuđuje govor mržnje i sve druge oblike djelovanja motivisane mržnjom na prostru Bosne i Hercegovine.
U reagiranju se navodi kako su: posljednjih dana u javnom i informativnom prostoru Bosne i Hercegovine, nažalost, učestale pojave, ali i aktivnosti koje imaju karakter govora mržnje ili ispoljavanja mržnje.
Evidentirano je više napada na vjerske objekte i službenike, kao što je napad na Crkvu rođenja Presvete Bogorodice u Čekrčićima u Visokom, napad na pokrivenu ženu u Kiseljaku, te izjave političara date na društvenim mrežama i informativnim medijima (TV emisija Čirilica) kojim se negira genocid u Srebrenici, vrijeđaju i omaložavaju porodice bošnjačkih žrtava, ispisivanje antisemitskih poruka u zgradama u Sarajevu i Tuzli te na najgrublji način vrijeđaju vjerska osjećanja. Zabilježeni su i napadi na povratnike, te izjave i transparenti uvredljivog sadržaja na nedavnim sportskim događajima i manifestacijama.
S obzirom da je Bosna i Hercegovina suočena sa mnoštvom ekonomskih i razvojnih problema, veoma je važno da se na planu jačanja demokratskih pocesa, posebno u javnom i političkom govoru jača tolerancija, podržavaju procesi očuvanja mira, zagovara sprečavanje govora mržnje i širenje netrpeljivosti među svim narodima i manjinama koji žive na prostoru Bosne i Hercegovine.
Sloboda govora je jedno od najvažnijih demokratskih prava koje prepoznaje Ustav Bosne i Hercegovine, ali sloboda govora ne može biti neograničena i bezuslovna. Zbog toga je sprječavanje govora mržnje i stigmatizacije pojedinih društvenih grupa jedan od razloga za reakciju svih relavantnih društvenih faktora, koje pozivamo da se snažno i javno pridruže osudi govora mržnje i osudi svih pojava njegove manifestacije
Posebno ukazujemo na govor kojim se stigmatizira, ocrnjuje ili huška na određene društvene grupe, jer ovakav govor nije spojiv sa slobodom govora upravo zato što krši tuđa prava i potpuno je nespojiv s ravnopravnošću kao osnovnim načelom ravnopravnosti čovjeka i građanina u bh društvu.
Društva u kojima se toleriše pojava govora mržnje nisu zaštićena, slobodna i demokratska. Stvaranje dojma da je poticanje društvenog prezira, prenošenje negativnih stereotipa, diskriminacija, neprijateljstva i izazivanje straha prihvatljivo – pa i poželjno ili čak patriotsko ponašanje – znak je dubokih društvenih problema protiv kojih se moramo svi ujedinjeno boriti.
Zbog toga, snažno podržavam aktivnosti nadležnih tužilaštava u BiH na rasvjetljavanju svih navedenih događaja.