U sajamskoj dvorani „Mirza Delibašić“ u organizaciji štanda Ministarstva, organizovana promocija pod nazivom “Bajkar sa kišobranom” kojom je predstavljen pjesnik i pisac bajki Ismet Bekrić, i promovisana 13. knjiga Banjalučkih žubora „Volim te majko Banjaluko u sebi“.

Ismet Bekrić, u bajkama, kao i u pjesmama, pričama, igrokazima, opravdava ugled jednog od naših najboljih književnika. „Nikad bajka nije bila potrebnija mladom čitaocu kao danas, kada se živi u svakodnevnici lišenoj mašte, čarolije i čuda“, kazao je na promociji Bekrić. Drveni konjić je njegova prva knjiga bajki, a ovaj susret sa pjesnikom i piscem bajki Ismetom Bekrićem upriličen je u povodu najnovijih nagrada za knjigu za djecu i omladinu „Drveni konjić“ (književna nagrada "Nasiha Kapidžić-Hadžić - Vezeni most“ za autorski opus i domete u poeziji za djecu i nagrada Društva pisaca BiH za najbolju knjigu za djecu i omladinu u 2010. godini).

Do sada je objavio dosta knjiga poezije, proze, dramskih tekstova i prevoda, a najznačajnije knjige poezije za djecu „Dječje nebo“, „Izgubljeni kliker“, „Jesen u gradu“ i „Kraljica lutka“, dramske igre „Djeca i lutke“, knjigu priča iz djetinjstva „Pijetlov budilnik“ i knjiga bajki „Drveni konjić“.

U okviru promocije 13. knjige Banjalučkih žubora „Volim te majko Banjaluko u sebi“ uz prozu i stihove pisaca iz dijaspore, koju su prisutnim čitali autori i promotori: Zlatko Lukić, Denis Dželić, Asima Smajić, Edhem Trako, Ejub Pašalić, Sead Mulabdić, Kemal Handan, Šemso Avdić i Haris Grabovac, poručeno je da knjiga Banjalučkih žubora želi biti samo još jedno, bar malo, svjetlo nade i vjerovanja da dobrota uvijek mora nadjačati i nadvisiti sve izazove vremena« , rekao je u uvodu Ismet Bekrić.



Knjiga je nazvana po završnom, optimističnom stihu u pjesmi romanopisca, pjesnika i zaljubljenika, hodoljupca Zlatka Lukića - Volim te majko Banjaluko u sebi.

Banjalučki žubori likovno su obogaćeni crtežima i slikama banjalučkih umjetnika: Bekira Misirlića, Alojza Ćurića, Envera Štalje, Enesa Mundžića, Alije Sarača, Ante Mikete i Enke Kadenića.