Udruženje mladih eksperata Academia Bosniensis (www.academia.ba) organiziralo je u četvrtak, 1. decembra 2011. godine, u saradnji sa Sektorom za iseljeništvo Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH (www.mhrr.gov.ba – Iseljeništvo), panel diskusiju pod nazivom “Želi li BiH stručnjake” u zgradi Parlamentarne skupštine BiH.

Okupljeni su predstavnici vladinog, nevladinog, međunarodnog i akademskog sektora koji se bave promocijom ogromnog značaja bh. stručne dijaspore u razvoju Bosne i Hercegovine.

Ova panel diskusija dio je regionalnog istraživačkog nastojanja da se utiče na iznalaženje i kreiranje efikasnih sistemskih rješenja za angažman visokokvalifikovanih osoba porijeklom iz BiH, koje su se školovale i formirale u profesionalnom smislu izvan naše zemlje. Uspostavljanje novih i jačanje postojećih veza sa bh. stručnom i naučnom dijasporom, te kreiranje sistemske podrške institucija BiH ovom dijelu bh. populacije neophodne su karike u kreiranju održive razvojne politike naše zemlje, kao i u napretku procesa pristupanja Bosne i Hercegovine Europskoj uniji.

Bh. iseljeništvo u prosjeku je obrazovanije od stanovništva BiH. Naime, oko 11% akademski obrazovanih ljudi porijeklom iz BiH živi u inostranstvu, dok ih je samo oko 6% u Bosni i Hercegovini. 52.7% emigranata porijeklom iz BiH, koji trenutno žive u zemljama EU, imaju srednju stručnu spremu. Najveći broj visokoobrazovanih emigranata BiH ima u Sjedinjenim Američkim Državama (oko 35% od ukupnog broja bh. imigranata u toj zemlji), potom u skandinavskim zemljama (25%). U Sloveniji, Njemačkoj, Austriji i Švicarskoj broj visokoobrazovanjih bh. migranta je po oko 5%. Prosječna starost bh. migranata u SAD je 30, a u zemljama EU 40 godina.

Dakle, bh. dijaspora je uglavnom mlada, dobro integrirana, dobro obrazovana, te još uvijek snažno vezana za svoju matičnu zemlju. Radi se o jednoj trećini bh. stanovništva rasutoj u preko 100 zemalja svijeta.

Zabrinjavajući je podatak da je oko 110,000 građana BiH napustilo zemlju nakon 1995. godine, kao i podatak Eurostat-a da od 2004. godine BiH napušta preko 20,000 osoba godišnje. S druge strane, raduje i hrabri veliki broj sjajnih inicijativa same bh. naučne dijaspore koja na volonterskoj osnovi kontinuirano radi na prijenosu znanja.

Odliv pameti je problem kojim svi segmenti bh. društva moraju hitno i vrlo ozbiljno da se pozabave. Neophodno je uvesti kvalitetna sistemska rješenja koja će spriječiti dalji odliv pameti i kreirati povoljne uslove za povremeni, privremeni odnosno stalni povratak bh. eksperata u zemlju.

Rezultati istraživanja “Želi li BiH stručnjake” biće objavljeni naknadno.