Glavni cilj projekta Investicijskog foruma BHdiaFOR je stvaranje preduvjeta za povećanje životnog standarda građana u Bosni i Hercegovini.

Ciljevi Drugog investicijskog foruma bh. dijaspore BHdiaFOR su:
- Stvaranje preduvjeta za povećanje ulaganja iz dijaspore promovisanjem Bosne i Hercegovine kao povoljne destinacije za strane investicije.
- Stvaranje preduvjeta za povećanje stepena suradnje između lokalnih firmi i firmi u inostranstvu kroz umrežavanje.
- Privlačenje investitora, kako domaćih tako i stranih, da prisustvuju investicijskom forumu.

Organizatori su naglasili da je neophodno poboljšati svijest o dijaspori kao razvojnom potencijalu kod relevantnih aktera lokalnog ekonomskog razvoja u Bosnia i Hercegovini.

Ispred organizatora skup su pozdravili dr. Sanel Jakupović i mr.sci. Armin Alijagić. Dr. Sanel Jakupović najavio je da će jedna od važnih narednih aktivnosti Grupacije BHdiaFOR biti uspostava BHDRR razvojnog fonda (BH Diaspora Development Fund) s partnerima i komercijalnim bankama. Radi se o ideji tzv. cloud fundinga, uz minimalno učešće akcionara. Planirano je i intenzivno uključivanje akademske zajednice u oblast migracije (i razvoja) putem uspostave Centra za istraživanje migracijskih politika, te otvaranje magistarskog studija pod nazivom „Migracija i razvoji“ na Paneuropskom univerzitetu „Aperion“ u Banjoj Luci. Za 24.10.2014. godine u Banjoj Luci planiran je naučni skup, koji će okupiti istraživače iz oblasti migracije i razvoja.

Armin Alijagić - obraćanje na otvaranju "BHdiaFOR"

Skupu se potom obratila Ruzmira Tihić-Kadrić, pomoćnica ministra u Sektoru za iseljeništvo Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine, koja je prezentirala ključne pokazatelje o brojnosti, strukturi i aktivnostima bh. iseljeništva, te naglasila da se nada da će međusektorski pristup vezivanju migracije i razvoja u BiH u potpunosti zaživjeti na svim nivoima uprave. Pozvala je, između ostalog, predstavnike vladinog, nevladinog i akademskog sektora da se aktivno uključe u pozicioniranje migracije i razvoja u ključne razvojne tokove u Bosni i Hercegovini. Bosna i Hercegovina je, prema podacima Minsitarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH, prva zemlja u razvoju u Europi po broju migranata van zemlje (preko 50%) u odnosu na broj rezidentnog stanovništva, a ukupni ljudski, socijalni i finansijski kapital dijaspore predstavlja potencijal koji je neophodno sistemski ukjljučiti u sve ključne razvojne projekte i programe u zemlji. Tekst obraćanja Ruzmire Tihić-Kadrić možete preuzeti ovdje.

Ruzmira Tihić-Kadrić, pomoćnica ministra u Sektoru za iseljeništvo

Hasan Šehović, predsjednik Svjetskog saveza dijaspore (SSD), rekao je da SSD okuplja „oko 25 organizacija iz raznih država, uključujući SAD, Australiju, Kanadu i većinu europskih država“. Dodao je da SSD funkcioniše u tzv. radnim grupama i da je on predsjednik Radne grupe za biznis SSD, te da u „10 do 12 država postoje radne grupe za biznis“.

Skupu se potom obratio i mr.sc. Ivan Del Vechio, izvanredni i opunomoćeni veleposlanik Republike Hrvatske u BiH. Kazao je da Hrvatska ima „oko 3 miliona ljudi izvan Hrvatske“, da mu je drago što prisustvuje ovom skupu, da se nada da će biti otvoreni dvosmjerni procesi interesa između dijaspore i matične zemlje, kako u Hrvatskoj, tako i u BiH.

Bruno Bojić, potpredsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH pozdravio je skup, prenio podršku Vlade FBiH i premijera Nermina Nikšića, od kojeg je dan ranije dobio dopis da prenese pozdrave i podršku svima. Kazao je da je u 2013. godini bilo oko 2 miliona US$ investicija u BiH iz dijaspore, te da ta sredstva, zajedno s doznakama, „brane BiH od potpunog ekonomskog kolapsa“.

Kinsley Aikins, izvršni direktor organizacije „Diaspora Matters“ iz Dablina, bivši direktor „Australian Ireland“ i „American Ireland“ fondova, govorio je o svojim iskustvima u programiranju učešća dijaspore u razvoju zemalja porijekla. Naglasio je da je ključna riječ za saradnju sa dijasporom umrežavanje. Trenutno u svijetu postoji oko 450 vladinih inicijativa u 55 zemlje u vezi sa povezivanjem razvojnih resursa dijaspora sa matičnim zemljama. Dodao je da geografija u današnjem globaliziranom svijetu više nije ta koja diktira bilo čiji identitet. Moguće je transformisati odliv u priliv odnosno razmjenu pameti (brain drain -> brain gain -> brain exchange). Evidentno je da se pripadnici dijaspore na razne načine povezuju sa zemljama porijekla. Dijasporu predstavljaju „povezane grupe kreativnih ljudi kojih ne mora biti mnogo, a BiH je potrebno samo pedesetak takvih ljudi koji je mogu preporoditi“. U svakoj zemlji najvažniji su ljudi i povjerenje. Naglasio je da zemlje porijekla treda da rade na snazi privlačenja i ohrabrivanja a ne prisiljavanja ljudi u dijaspori da se povezuju i sarađuju s matičnim zemljama. I razvijene zemlje imaju velike dijaspore - naprijmjer, oko 5,5 miliona Britanaca živi van Britanije. Oko 80% direktnih stranih ulaganja u Kini dolazi od kineske dijaspore. Indija ima oko 27 miliona ljudi u dijaspori. Njihovo ukupno bogatstvo iznosilo je 2002. godine oko 2/3 bruto društvenog proizvoda Indije. Vlada Indije uvela je koncept „globalnog identiteta Indije“ i osnovala Ministarstvo za ljude iz Indije u inostranstvu. Uveli su tzv. „overseas citizen of india“ – OCI pasoše za pripadnike indijske dijaspore, koji omogućavaju tim ljudima olakšano investiranje (pod istim uvjetima kao za rezidentno stanovništvo) u Indiji. Vlada Indije organizira godišnju konferenciju koja okuplja oko 3.000 vodećih izvršnih direktora velikih korporacija, koji su porijeklom iz Indije. Također, uveli su program nagrađivanja i stipendiranja za uspješne studente iz Indije koji studiraju na prestižnim univerzitetima u svijetu. U SAD osnovan je US-India Business Council. U Irskoj je osnovano Ministarstvo dijaspore i pokrenut projekat „Connect Ireland“, te niz drugih projekata fokusiranih na saradnju s irskom dijasporom. Procjenjuje se da je irska dijaspora u svijetu (s potomcima) broji oko 70 miliona ljudi. Uspostavljen je Irski međunarodni centar za dijasporu (http://www.irishinternationaldiasporacentre.ie/) i niz drugih inicijativa za bolje povezivanje i upoznavanje irske dijaspore s matičnom zemljom. Aikins je radio na velikim projektima o povezivanu dijaspore, koje su finansirale vlade Irske, Palestine, Izraela, Kine, Indije i mnogih drugih zemalja. Pruža konsultantske usluge svim zainteresiranim vladama i drugim akterima.

Amer Mezetović, Općina Sanski Most, govorio je o poslovnoj saradnji njegove općine sa dijasporom, konkretno o projektu transfera novih znanja i tehnologija, koji su pokrenuli Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH, UNDP BiH i SDC. Naglasio je da lokalne uprave u BiH moraju početi posmatrati sebe očima investitora. Kada je u pitanju nadležnost za kreiranje poslovnog ambijenta, dodao je da malo toga zavisi od lokalnih (općinskih) vlasti jer većinu zakona koji se odnose na investiranje kreiraju viši organi uprave.

Adnan Mandžo, povratnik iz Holandije, direktor DDC Central Europe je, u okviru Panela o outsourcingu, na pitanje da li su mladi ljudi u BiH nezainteresirani i nestručni, kao što je nedavno navedeno u jednoj međunarodnoj studiji o BiH, rekao da se apsolutno ne slaže sa takvom tezom. Naglasio je da svaki čovjek iz BiH ili bilo koje druge zemlje, koji ima odgovarajući motiv i podsticaj, može i hoće uraditi dobar posao, te da je problem u motiviranju i rukovođenju a ne u stavu mladih ljudi prema poslu u BiH.

Tarik Kovač, predstavnik Agencije za promociju izvoza  BHEPA pri Vanjskotrgovinskoj komori BiH - VTK BiH, naveo je da su oko 14.000 kompanija u BiH članice VTK BiH. VTK BIH prima veliki broj upita iz dijaspore za investiranje u BiH. Naglasio je da VTK BiH ostaje na raspolaganju svim potencijalnim investitorima iz dijaspore koji razmatraju mogućnost ulaganja u BiH.

Dika Mustafić, predstavnica Agencije za promociju stranih investicija BiH (FIPA), objasnila je kada je nastala FIPA i šta je njihova nadležnost. Naglasila je da su sve usluge koje investitorima i potencijalnim investitorima pruža FIPA besplatne i pozvala sve potencijalne investitore iz dijaspore da iskoriste tu mogućnost.

Mark McCard, direktor GOLD projekta „Unaprjeđenje lokalnog razvoja“ (USAID/SIDA) naglasio je da ovaj projekat obuhvata 47 općina u BiH. Rok za prijavljivanje je 21. august. Osnovni kriterij za dodjelu granta je zaposšljavanje novih ljudi u BiH. Radi se o grantovima vrijednosti od 5.000 do 100.000 američkih dolara. Više podataka/kriteriji i prijavni obrasci dostupni su na www.goldproject.ba.

Pored navedenih, učesnici skupa imali su priliku čuti niz interesantnih i korisnih izlaganja investitora povratnika u BiH, te onih koji su svojim poslovanim idejama uspjeli privući strane direktne investicije (eg. Edin Mehić, Business Innovation ZOO – BIZOO, Kenan Salihbegović, HUB 387, etc.).

Program skupa dostupan je na http://media.wix.com/ugd/595afc_153f3e7dc2de48839f3a759541ee14ac.pdf.
Spisak sponzora, partnera i pokrovitalja, među kojima je Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH, dostupan je na http://www.bhdiafor.org/#!bs-participants/c181n

Usvojene zaključke s preporukama možete pogledati ovdje na bhs i engleskom jeziku.
Više fotografija sa skupa možete pogledati na https://www.dropbox.com/sc/99y0gtt2y3kzz24/AADFXtq1zlk_lqovJDZhUc48a.