Ustavni sud je na 69. sjednici održanoj dana 23.09.2011. godine usvojio zahtjev člana Predsjedništva BiH Bakira Izetbegovića i odlučio da član 17. i 39. Zakona o državljanstvu BiH, koji govore o prestanku državljanstva po sili zakona, nisu u skladu sa članom I/7 b Ustava BiH.

Ustavni sud je naložio Parlamentarnoj skupštini BiH da najkasnije u roku od šest mjeseci od dana dostavljanja ove odluke, uskladi član 17. i 39. Zakona o državljanstvu BiH sa Ustavom BiH.

Naime, član Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović je uputio zahtjev za ocjenu ustavnosti člana 17. i 39. Zakona o državljanstvu BiH s prijedlogom da se stave van snage. Ovim članovima zakona se u različitu poziciju stavljaju državljani BiH koji su stekli državljanstvo susjednih zemalja i zemalja s kojima BiH ima potpisan bilateralni sporazum i onih koji nisu ni u jednoj od naprijed navedenih, a koji žive u zemljama sa kojima BiH do sada nije zaključila sporazume o dvojnom državljanstvu.

Članom I/7 b Ustava BiH je propisano da:

Nijedna osoba ne može biti arbitrarno lišena državljanstva Bosne i Hercegovine, ili državljanstva entiteta, ili na drugi način ostavljena bez državljanstva. Niko ne može biti lišen državljanstva Bosne i Hercegovine, ili entiteta, po bilo kojem osnovu kao što je pol, rasa, boja, jezik, vjera, političko ili drugo mišljenje, nacionalno ili socijalno porijeklo, povezanost sa nacionalnom manjinom, imovina, rođenje ili bilo koji drugi status.

Iz navedenog se može jasno zaključiti da se ovim članom Ustava BiH zabranjuje da se bilo koja osoba arbitralno liši državljanstva Bosne i Hercegovine.

Članom 17. Zakona o državljanstvu BiH je propisano da se:

državljanstvo BiH gubi dobrovoljnim sticanjem drugog državljanstva, ukoliko se ne određuje drugačije bilateralnim sporazumom zaključenim između BiH i te države,

dok je članom 39. istog Zakona propisano da:

sva lica koja su prije stupanja na snagu ovog zakona dobrovoljno stekla drugo državljanstvo, gube državljanstvo BiH, ukoliko se za 15 godina od dana stupanja na snagu ovog zakona, ne odreknu drugog državljanstva, osim ako nije drugačije određeno bilateralnim sporazumom, odnosno sporazumima.

Odricanje državljanstva se ne traži ako to nije dozvoljeno ili se ne može razumno zahtijevati. Vijeće ministara BiH će predložiti Predsjedništvu sklapanje bilateralnih sporazuma iz stava 1. sa susjednim zemljama u roku od šest mjeseci nakon stupanja na snagu ovog zakona.

Prema zvaničnim podacima Ministarstva civilnih poslova BiH, od 1998. godine do 25.07.2011. godine, 53.511 bh. državljana se odreklo državljanstva Bosne i Hercegovine, zbog sticanja državljanstva druge zemlje i to su najčešće Njemačka, Austrija, Slovenija, Hrvatska, Crna Gora, Norveška, Danska, Luksemburg i Češka. 

Ukidanjem diskriminirajućih članova Zakona o državljanstvu, državljani BiH koji imaju dvojno državljanstvo neće 01.01.2013. godine po sili zakona izgubiti BiH državljanstvo, kao i oni koji stiču državljanstvo druge zemlje neće se morati odricati svog državljanstva ukoliko to izričito ne traži zemlja sticanja novog državljanstva.