Evropski sud za ljudska prava je danas 29.10.2019. objavio presudu u predmetu Baralija protiv Bosne i Hercegovine u kojoj je jednoglasno utvrdio da je došlo do kršenja člana 1. Protokola broj 12. zbog propusta nadležnih vlasti Bosne i Hercegovine da preduzmu pozitivne obaveze s ciljem održavanja lokalnih izbora za Grad Mostar. 

Alikantica je predsjednica lokalnog ogranka političke partije Naša stranka u Mostaru. Ona se žalila da joj je usljed neodržavanja lokalnih izbora u Mostaru od 2008. uskraćeno pravo da bira i bude birana za vijećnika gradskog vijeća Grada Mostara, što je dovelo do diskriminacije po osnovu mjesta prebivališta u suprotnosti čl. 1 Protokola br. 12. 

Polazeći od obima zaštite od diskriminacije koji pruža član 1. Protokola br. 12. uz Konvenciju u uživanju svakog prava propisanog domaćim zakonom, Evropski sud je utvrdio kao nesporno da temeljem Izbornog zakona BiH aplikantica ispunjava opće uslove za ostvarenje biračkog prava. Upućujući se na brojne međunarodne izvore, Sud je podsjetio da su efektivna politička demokratija i vladavina prava temeljne vrijednosti evropskog javnog poretka, koje su jednako primjenjive ne samo na nacionalnom, nego i na lokalnom nivou, posebno cijeneći značaj i utjecaj odluka koje donose vlasti na lokalnom nivou. Sud je stoga zaključio da poteškoće s kojima se domaće vlasti u Bosni i Hercegovini suočavaju u postizanju političkog dogovora na uspostavljanju održivog mehanizma podjele vlasti, ne predstavljaju dovoljno, objektivno i razumno opravdanje za višegodišnje neizvršenja odluke Ustavnog suda Bosne i Hercegovine U-9/09 od 23.11.2010. godine. Sud je stoga zaključio da je Bosna i Hercegovina propustila da ispuni pozitivne obaveze i usvoji potrebne mjere s ciljem održavanja demokratskih izbora u Mostaru, što je dovelo do kršenja člana 1. Protokola br. 12 uz Konvenciju.

Temeljem člana 46. Konvencije, uzimajući naročito u obzir veliki broj potencijalnih aplikanata i hitnu potrebu da se sporna situacija riješi, Sud je odlučio da tužena Bosna i Hercegovina mora u roku od šest mjeseci od dana kada predmetna presuda postane konačna, usvojiti izmjene i dopune Izbornog zakona BiH iz 2001. kako bi omogućila raspisivanje i održavanja lokalnih izbora u Mostaru. Ukoliko nadležne vlasti Bosne i Hercegovine propuste da to učine, Sud je konstatovao da Ustavni sud BiH, u skladu s domaćim pravom i praksom, ima nadležnost da uspostavi privremena rješenja kao neophodna privremena pravila koja će omogućiti održavanje slijedećih lokalnih izbora u Mostaru. 

Sud je odbio zahtjev aplikantice za naknadu materijalne štete i pravičnu naknadu, smatrajući da utvrđena povreda prava sama po sebi predstavlja dovoljnu satisfakciju za aplikanticu. Sud je na ime troškova i izdataka postupka dosudio iznos od 5.000 eura.