Predstavnici zakonodavnih i izvršnih vlasti, pravosuđa, policijskih agencija, tijela za ravnopravnost spolova, akademskog sektora i civilnog društva iz Bosne i Hercegovine i zemalja regiona okupili su se danas u Sarajevu kako bi razgovarali o praktičnim perspektivama uvođenja definicije seksualnog nasilja zasnovane na pristanku u državama članicama Vijeća Evrope.
Dvodnevnu konferenciju organiziraju Vijeće Evrope, u okviru projekta za pomoć jačanju odgovora bh. institucija na digitalno i seksualno nasilje nad ženama, i Agencija za ravnopravnost spolova Bosne i Hercegovine, uz podršku Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine i Ambasade Kraljevine Belgije.
Cilj konferencije je okupiti ključne aktere čiji je zadatak suzbijanje nasilja nad ženama, kako bi razmotrili uspješne primjere primjene principa slobodno datog pristanka u definiranju i krivičnom procesuiranju seksualnog nasilja, u skladu sa standardima iz Konvencije Vijeća Evrope o prevenciji i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici (Istanbulska konvencija), a nasuprot ranijoj praksi u kojoj se dokazivanje nasilja često zasnivalo isključivo na postojanju fizičke prisile.
Učesnici i učesnice analiziraju iskustva iz Švedske, Belgije, Slovenije, Sjeverne Makedonije i Bosne i Hercegovine, te će razgovarati o tome kako ove reforme doprinose boljoj zaštiti žrtava, većoj stopi prijavljivanja nasilja i sveukupno efikasnijem institucionalnom odgovoru.
Otvarajući konferenciju, ambasadorica Kraljevine Belgije u Bosni i Hercegovini Christine Detaille se osvrnula na novousvojena zakonska rješenja u Belgiji i na nivou Evropske unije, gdje se fokus prebacuje na podršku žrtvama te lakše prijavljivanje nasilja, kao i primjenu i provođenje zakona, uz stalnu obuku policijskih i pravosudnih tijela radi sveobuhvatne zaštite.
Šefica Ureda Vijeća Evrope u Sarajevo Bojana Urumova istaknula je kako Istanbulska konvencija pogoduje cijelom društvu, ne samo ženama nego i muškarcima i dječacima. Pozvala je na višesektorski pristup suzbijanju nasilja nad ženama i djevojčicama, koji uključuje institucije, policiju i pravosuđe, ali i obrazovne i odgojne ustanove kako bi se razbijali stereotipi koji stoje na putu boljeg razumijevanja problema seksualnog nasilja.
Savjetnica ministra za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine Amina Kavazović je ponovila opredijeljenost ovog ministarstva za dalji rad na suzbijanju seksualnog nasilja, i uopće nasilja nad ženama i djevojčicama, te se zahvalila partnerima na svim nivoima u Bosni i Hercegovini, a naročito Vijeću Evrope, na podršci i zajedničkom radu u usklađivanju domaćeg zakonodavstva sa Istanbulskom konvencijom kako bi se ostvarila puna zaštita žrtava rodno zasnovanog nasilja u cijeloj Bosni i Hercegovini.
Preporuke monitoring tijela Vijeća Evrope pozivaju Bosnu i Hercegovinu da uskladi zakone na svim nivoima sa Istanbulskom konvencijom, uključujući usvajanje definicije seksualnog nasilja zasnovane na postojanju slobodno datog pristanka. Bosna i Hercegovina ratificirala je Istanbulsku konvenciju 2013. godine i, uz kontinuiranu podršku Vijeća Evrope, nastavlja raditi na jačanju institucionalnog odgovora na nasilje nad ženama i nasilje u porodici.