27. januar – Međunarodni dan sjećanja na žrtve holokausta

Sarajevo, 26. januara 2009. godine

SAOPĆENJE

27. januar – Međunarodni dan sjećanja na žrtve holokausta

Generalna skupština UN je na zasjedanju 1. novembra 2005. godine usvojila Rezoluciju o obilježavanju Međunarodnog dana sjećanja na žrtve holokausta.
Za datum obilježavanja izabran je 27. januar, dan kada je oslobođen najveći nacistički koncentracioni logor u Drugom svjetskom ratu  Aušvic u Poljskoj u kojem je ubijeno više od milion i pol ljudi.

Računa se da je u tom vremenu ubijeno više od šest miliona Jevreja, odnosno trećina svih Jevreja koji su prije rata živjeli u svijetu.  

Okrutnost holokausta nije mimoišla ni nedužne građane BiH. Prema procjenama, samo u Sarajevu u holokaustu je stradalo 9.500 Jevreja, od ukupno 15.000 koliko ih je u to vrijeme živjelo u BiH. Nažalost, ni to nije bila opomena akterima skorašnjih ratnih dešavanja u našoj zemlji kada je, u periodu 1992-1995. godina, na okrutan i zvjerski način stradalo više od 200 hiljada nedužnih bh. građana.

Tragični događaji u posljednjih sedam decenija, prepunih krvoprolića i ratova, koji se pred očima svijeta događaju i danas, potvrda su da snage fašizma i nasilja nisu pobijeđene, te da podsjećanje na holokaust nikada ne smije izgubiti na aktuelnosti.
Prijelaz iz sjećanja u povijest, koja stalno opominje, obaveza je pojedinaca i svake društvene skupine, ali i svih demokratskih država koje su članice UN da zajedno osiguraju međunarodne mehanizme sprječavanja bilo kojeg oblika kršenja ljudskih prava i stradanja nevinih civila. 

Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH povodom 27. januara - Međunarodnog dana sjećanja na žrtve holokausta želi podsjetiti na teške dane stradanja i patnje jevrejskog naroda širom Evrope, s osnovnim ciljem da nedužne žrtve nikada ne budu zaboravljene.

Zbog činjenice da se u svijetu, nažalost, još vode ratovi u kojima stradaju nevini civili, ukazujemo na potrebu ulaganja dodatnih napora svih progresivnih snaga u svijetu radi uspostavljanja mira, suživota i demokratije kao najvažnijih civilizacijskih vrijednosti i nasljeđa koje trebamo ostaviti budućim generacijama sa osnovnom porukom da koegzistencija među narodima nema alternativu.

 Kabinet ministra